Romi, pripadnici naroda indijskog podrijetla nastanjeni širom svijeta: na području Srednjega istoka, Sjeverne i Južne Amerike, Australije, dijelova Afrike, no najviše ih je u Europi, osobito Istočnoj.
U Hrvatskoj su se Romi pojavili u XIV. st., najprije u Dubrovniku, desetak godina poslije u Zagrebu, a u idućim su se stoljećima proširili i po drugim hrvatskim prostorima. Najveće romske skupine došle su u Hrvatsku u XIX. st. iz Rumunjske (vezano uz ukinuće ropstva Roma u Rumunjskoj 1855), preko Mađarske. Ti su se Romi, pripadnici skupine Koritara, naselili u Međimurju i Podravini, te su uz već nastanjene Kalderaše i Lovare činili, a čine i danas, jezgru romskoga naroda u Hrvatskoj. Značajna, ujedno posljednja brojčano veća doseljenja Roma u Hrvatsku bila su ona Gurbeta, Arlija i Čergara iz Makedonije, BiH te s Kosova.
Potonji danas pretežno žive u gradovima (Zagreb, Rijeka, Pula). Romi u Hrvatskoj, kao i Romi u svijetu, prema svojem transkulturnom i transnacionalnom identitetu čine povijesnu, autohtonu manjinu. Najznačajniji su čimbenici u procesu njihove identifikacije (oblikovanja identiteta) specifičan plemenski sustav (koji čine obitelj, proširena obitelj –
vitcha, obiteljska udruga –
velika vitcha, plemenska skupina) i gospodarski ustroj (zanati, posebno kovački, trgovina, posebno konjima, obradba drva, glazba, ples, gatanje, prikupljanje sekundarnih sirovina). Uz snažan osjećaj pripadnosti i privrženosti svojoj zajednici (romski
romanipé/
n/
:romstvo), bez obzira na prostornu raširenost, Romi čine prilično homogenu cjelinu.
Pretpostavlja se da će u daljnjem procesu identifikacije znatnu ulogu imati jedinstveni standardizirani romski jezik. U Hrvatskoj djeluje više romskih kulturnih udruga i institucija, koje nastoje poboljšati mogućnosti obrazovanja romske djece, ali i interkulturni odgoj i obrazovanje za sve učenike u Hrvatskoj, kako bi se postupno smanjili stereotipi prema Romima, povećao stupanj prihvaćanja elemenata romske kulture (jezik, umjetnost, povijest, običaji) te smanjila socijalna distanca. Romske udruge organiziraju različite ljetne škole za djecu Roma, izdaju časopise (npr.
Romano akharipe –
Glas Roma, Nevo drom –
Novi početak), potiču sudjelovanje romskih kulturnih društava na kulturnim manifestacijama i sl.
Romi u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 16.975 Roma od čega najviše u Međimurskoj županiji. Prema neslužbenim podacima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, u Hrvatskoj trenutno živi 30.000 do 40.000 Roma, što znači da ih se velik dio ne izjašnjava kao Romi, već pod neku drugu nacionalnost. U Hrvatskoj živi osam različitih romskih skupina, autohtoni hrvatski Romi su Lovari.
Prema vjeroispovijesti većina Roma u Hrvatskoj su katolici (8.299), zatim muslimani (5.039) i pravoslavci (2.381)
Preuzeto sa:
